Dok se ukrajinski režim koji podržava NATO suočava s debaklom u svom ratu s Rusijom, sile NATO-a ubrzavaju pripreme za masovnu vojnu eskalaciju u Ukrajini. To je bio rezultat summita NATO-a održanog u ponedjeljak u bugarskoj prijestolnici Sofiji.

„Rusija može i mora pretrpjeti strateški poraz u Ukrajini“, navodi se u priopćenju sa samita. Pozvalo se na „jasno izraženu strategiju koja se temelji na cilju da se Ukrajini mora osigurati sve što joj je potrebno, što je prije moguće i onoliko dugo koliko je potrebno za pobjedu“.

Ako NATO nastoji nanijeti „strateški poraz“ Rusiji, zadajući razoran udarac njezinoj vojsci i prisiljavajući na promjenu režima u Moskvi, to će zahtijevati izravniji ulazak NATO snaga u rat. Ukrajinska vojska je istrošena, izgubila je više od pola milijuna ljudi i u povlačenju je duž cijele fronte.

Priopćenje summita u Sofiji zagovaralo je „ukidanje nekih ograničenja na korištenje oružja koje su osigurale NATO saveznice za gađanje legitimnih ciljeva u Rusiji“. Do sada su ukrajinski udari na ciljeve u Rusiji uglavnom bili ograničeni na obližnji grad Belgorod, u dometu projektila ukrajinske proizvodnje. Samit u Sofiji dopustio je Ukrajini korištenje projektila većeg dometa Storm Shadow, SCALP, Taurus i ATACMS koje je osigurao NATO za bombardiranje gradova duboko u Rusiji.

Radnici i mladi na međunarodnoj razini moraju biti upozoreni: NATO provodi monumentalno bezobzirnu eskalaciju rata između velikih nuklearno naoružanih sila.

Nakon što je britanski ministar vanjskih poslova David Cameron rekao da bi Ukrajina mogla upotrijebiti britanske rakete Storm Shadow za bombardiranje Rusije, rusko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je britanskog veleposlanika Nigela Caseyja i upozorilo da će Rusija uzvratiti udarima na ciljeve u Britaniji. Ponavljajući Cameronove prijetnje, NATO jasno daje do znanja da je spreman riskirati otvoreni rat s Rusijom.

Sinoć, na summitu u Mesebergu, njemački kancelar Olaf Scholz i francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvali su da se dopusti Ukrajini da bombardira Rusiju projektilima NATO-a. Macron je rekao: „Ako im kažemo da ne smiju gađati tamo odakle su ispaljene rakete, zapravo im kažemo da vam dajemo oružje, ali se ne možete braniti.“

Ovo je došlo usred najave da Finska, Poljska i baltičke države utvrđuju „zid od dronova“ duž ruske granice kako bi se pripremile za borbu protiv ruskih vojnih dronova.

U subotu je poljski ministar vanjskih poslova Radosław Sikorski rekao Guardianu da američki i ruski dužnosnici razgovaraju o potencijalnoj uporabi nuklearnih bombi: „Amerikanci su rekli Rusima da ćemo, ako upotrijebe nuklearnu bombu, čak i ako ona nikoga ne ubije, pogodi sve njihove ciljeve u Ukrajini konvencionalnim oružjem, sve ćemo ih uništiti. Mislim da je to vjerodostojna prijetnja.“

Dok je Sikorski spomenuo scenarij u kojem je Kremlj prvi upotrijebio nuklearno oružje, njegove primjedbe sugeriraju da NATO ima veću motivaciju za to. Doista, priznao je da bi Evropa bila u nepovoljnijem položaju u konvencionalnom ratu s Rusijom, čije su trupe sada teško naoružani veterani dvogodišnjeg rata.

Sikorski je rekao da se, nakon staljinističkog raspada Sovjetskog Saveza 1991., „Evropa nije samo razoružala, već se deindustrijalizirala na polju obrane… A gledajući unazad, to izgleda kao pogreška. Očito je da Evropa zaostaje.“

Dodao je:

Usredotočili smo se na visokotehnološke platforme i oružja visoke vrijednosti. Tek sada ponovno otkrivamo da zapravo trebate samo milijune projektila. Potrebne su vam i velike količine niskotehnoloških stvari.

To povećava opasnost da bi NATO mogao odlučiti upotrijebiti nuklearno oružje u ratu, kao protutežu ovoj relativnoj slabosti.

Ratni planovi NATO-a protiv Rusije povezani su s globalnom imperijalističkom agendom. U Sofiji je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg napao Kinu zbog trgovine s Rusijom tijekom ukrajinskog rata. U priopćenju sa samita poziva se na „osudu vojne pomoći koju bjeloruski, iranski i sjevernokorejski režimi pružaju ruskom ratu“, zaključujući da je „pomoć Ukrajini... stoga mala investicija u usporedbi sa strateškim koristima povezanima s pobjedom Ukrajine“.

To jest, NATO se ne nada samo da će dobiti pristup ogromnim ruskim rezervama nafte, plina i kritičkim strateškim mineralima ako nanese „strateški poraz“ Rusiji i postavi marionetski režim u Moskvi. Eskalacija protiv Rusije povezana je s ratom u istočnoj Aziji, na Bliskom istoku i u Iranu. Ovo poprima svoj najoštriji oblik u NATO-ovoj podršci Izraelu usred njegovog genocida u Gazi.

Moskva je na Stoltenbergove komentare odgovorila osudom NATO-a. „NATO koketira s vojnom retorikom i pada u vojnu ekstazu“, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov. Upitan je li NATO blizu izravnog sukoba s Rusijom, odgovorio je: „Ne približavaju se; oni su u njemu.“

Eskalacija NATO-a, međutim, razotkriva bankrot nacionalističke strategije koja je u osnovi reakcionarne invazije ruskog kapitalističkog režima na Ukrajinu. Pokušaj Kremlja da upotrijebi rusku vojnu moć kako bi doveo NATO za pregovarački stol i prisilio ga da prizna zabrinutost Rusije za sigurnost nije uspio. Rusija se sada suočava s mogućnošću rata s cijelim NATO savezom koji bi vjerojatno eskalirao u nuklearni.

Najveća opasnost u ovoj situaciji je da mase radnika i omladine nisu u potpunosti svjesni razmjera i neposredne opasnosti. NATO vlade planiraju ovu eskalaciju iza leđa naroda, govoreći fraze o „pomoći Ukrajini“ i „evropskoj ratnoj ekonomiji“ bez objašnjavanja katastrofalnih implikacija takve politike.

U Evropi postoji veliko protivljenje prijedlogu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da se pošalju NATO trupe u borbu protiv Rusije u Ukrajini. Ankete su pokazale da se takvoj politici protivi 68 posto Francuza, 80 posto Nijemaca i 90 posto Poljaka. Ovo bi protivljenje nedvojbeno bilo veće i aktivnije da su mase radnika i omladine bile svjesne golemih razmjera rata koji se NATO sprema pokrenuti.

Radnici i omladina moraju biti upozoreni, a zavjera militarističkih vlada i medija koji šire ratnu propagandu kako bi sakrili opasnost od masa mora biti razotkrivena. Ne postoji način da se zaustavi rat putem nacionalne strategije, na kapitalističkoj osnovi. Izbjegavanje Trećeg svjetskog rata u Evropi ovisi o izgradnji međunarodnog, socijalističkog antiratnog pokreta u radničkoj klasi.

Eskalacija NATO-a protiv Rusije razvija se uz globalne masovne prosvjede protiv izraelskog genocida u Gazi koji podržava NATO. Mladi i radnici uključeni u ovu borbu moraju biti naoružani razumijevanjem da i genocid u Gazi i NATO eskalacija protiv Rusije proizlaze iz težnje imperijalističkih sila za globalnom hegemonijom putem rata.

Neophodno je mobilizirati radničku klasu protiv globalne eskalacije imperijalističkog rata i stopiti borbu protiv rata sa društvenim i ekonomskim zahtjevima koji su tjerali radnike u borbu diljem svijeta. Borba protiv rata neodvojiva je od borbe za ukidanje kapitalističkog društvenog poretka koji je glavni uzrok rata i njegove zamjene socijalizmom.