Tržište dionica je u porastu nakon izbora Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a, dok financijska oligarhija koju on predstavlja slini na mogućnost daljnjeg povećanja svoje već stratosferske razine bogatstva pod njegovim vodstvom.
Iako je jučer došlo do blagog povlačenja na Wall Streetu zbog inflacije koja je bila veća od očekivane, Dow je porastao na više od 44,000 u proteklih 10 dana, dok je indeks S&P 500 dosegao nove rekorde, probivši granicu od 6,000 u jednom trenutku.
U drugom izrazu spekulativnog pijančenja, cijena bitcoina, glavne kriptovalute, u jednom je trenutku porasla na 90,000 dolara, s predviđanjima da bi mogla doseći 100,000 dolara.
World Socialist Web Site objasnila je u svojoj analizi rezultata izbora u SAD-u da, iako su njegovu pobjedu omogućili demokrati, na najfundamentalnijoj razini, uspon Trumpa označava nasilno ponovno usklađivanje političke nadgradnje sa stvarnošću društvenih odnosa, u kojima sićušna financijska oligarhija dominira svim ekonomskim i društvenim odnosima.
Trumpova imenovanja u kabinetu do sada su brzo potvrdila tu analizu. Trebaju ih popuniti najvirulentniji predstavnici MAGA agende za diktatorske oblike vladavine. Primjer toga je imenovanje kongresmena Floride Matta Gaetza za državnog odvjetnika, zajedno s osobama koje su izravni predstavnici financijske oligarhije.
Bitni karakter novog režima, kao otvorene diktature financijskog kapitala, sažet je u imenovanju šefa Tesle Elona Muska, najbogatijeg čovjeka na svijetu, te biotehnološkog i financijskog mogula Viveka Ramaswamyja, za kojeg se procjenjuje da ima neto vrijednost od milijardu dolara, za voditelje odjela za učinkovitost vlade.
Musk je postavio cilj smanjenja državne potrošnje od 2 trilijuna dolara, usmjerenog protiv vitalnih socijalnih usluga, za koje je rekao da će uzrokovati „bol“. Trump je izjavio da će nova agencija srezati „ogromno rasipanje“ koje postoji u godišnjoj vladinoj potrošnji od 6,5 trilijuna dolara.
Ovo je izraz gledišta financijskog kapitala koji svu državnu potrošnju – osim one na vojsku koja vodi svoju borbu za globalnu dominaciju – smatra 'otpadom”. Sa stajališta financijskog kapitala, takvo se trošenje smatra „rasipnim“ jer preusmjerava resurse stvorene radom radničke klase – resurse koji bi se inače mogli izvući kao profit.
Još jedna kritična komponenta ovog programa je ukidanje ono malo što je preostalo od propisa koji uređuju aktivnosti financijskog kapitala, posebno onih koji se primjenjuju na velike banke. Nakon što se dugo protivio vladinom nadzoru, financijski sektor sada slavi mogućnost ostvarenja svoje vizije nesputanog poslovanja, gdje su ograničenja u njegovoj potrazi za profitom potpuno eliminirana.
Trump je rekao da će novi odjel „potaknuti strukturnu reformu velikih razmjera i stvoriti poduzetnički pristup vladi kakav dosad nije viđen“. Kako bi naglasio što je u igri, nazvao je inicijativu „Projekt Manhattan“ našeg vremena, slično razvoju atomske bombe tijekom Drugog svjetskog rata. Planirano je da bude dovršen do srpnja 2026., rekao je da će to biti „savršen dar Americi“ na 250. godišnjicu Deklaracije o neovisnosti.
U stvarnosti, biti će upravo suprotno, posvećeno ne temeljnom načelu da su „svi ljudi stvoreni jednaki“, već daljnjem širenju već ogromne društvene nejednakosti.
Dok se čini da se najluđi snovi financijske oligarhije ostvaruju, postoji temeljna ekonomska stvarnost koja je moćnija od bilo kojeg potencijalnog predsjednika diktatora i njegovog tima.
Eskalacija tržišta dionica do rekordnih visina nije izraz zdravlja američkog gospodarstva i njegovih izgleda za budući rast pod Trumpom, već njegovog duboko bolesnog karaktera.
Ubrzani rast ovih zloćudnih bolesti izražen je u porastu bitcoina. Takozvana financijska „imovina“ koja se ne može koristiti za transakcije, osim za one kriminalne prirode, doseže nove rekorde. Nema intrinzičnu vrijednost već je spekulativnog karaktera. Ima „vrijednost“ jer se za njom žudno traga, a za njom se žarko traga jer se smatra da ima „vrijednost“.
Isto se može reći i za dionice koje sada dosežu rekordne vrijednosti. U ožujku 2009., nakon globalne financijske krize 2008., indeks S&P 500 iznosio je 666. Od tada se popeo na oko 6000, što je povećanje od više od devet puta.
BDP, ili bruto domaći proizvod, koji daje neku mjeru aktivnosti u realnom gospodarstvu, iznosio je oko 14,5 trilijuna dolara u 2009. godini. Danas iznosi oko 29,4 trilijuna dolara, što je dvostruko povećanje.
Ove brojke ilustriraju rastuću divergenciju između financijskog sustava, vođenog parazitizmom i špekulacijama, i temeljne realne ekonomije na kojoj se temelji.
Bez obzira koliko se profita generira kroz financijske transakcije, kao što su kupnja i prodaja dionica, špekulacije na tržištima valuta i roba, refinanciranje duga i bezbroj drugih aktivnosti, ne stvara se niti jedna dodatna jedinica vrijednosti.
Ali u konačnoj analizi, koliko god se činilo da financijska imovina postoji u vlastitom svijetu, ona predstavlja pravo na vrijednost koju je stvorila radnička klasa i višak vrijednosti izvučen iz nje u procesu proizvodnje.
To je razlog zašto, kako se financijska planina sve više diže, postoje pojačani zahtjevi za povećanjem eksploatacije i ukidanjem svih onih mjera, poput socijalnih usluga, koje su čak i na najograničeniji način odbici od bogatstva dostupnog financijskom kapitalu.
Mjere koje je Trump predložio nisu proizašle samo iz njegove vlastite uzburkane mašte. Umjesto toga, oni su kulminacija dugog povijesnog procesa, oblikovanog desetljećima intervencija kapitalističke države i njezinih institucija.
Nedavna povijest svjedoči golemom državnom spašavanju korporacija i banaka nakon financijske krize 2008., koja je sama po sebi bila rezultat špekulacija koje datiraju barem iz 1980-ih.
Savezne rezerve su zatim intervenirale kako bi spustile kamatne stope gotovo na nulu i osigurale u suštini besplatan novac za špekulacije putem svog programa kvantitativnog popuštanja - temeljenog na otkupu državnog duga.
Ali i ove mjere su zasjenjene mjerama koje su poduzete s izbijanjem pandemije COVID-19 početkom 2020.
Nakon što se američko tržište trezora zamrznulo u ožujku 2020., koje se nekoć smatralo najsigurnijim financijskim tržištem na svijetu, Federalne rezerve u nekoliko su tjedana ubrizgale približno 4 trilijuna dolara u financijski sustav – u jednom trenutku trošeći milijun dolara svake sekunde – kako bi spriječile njegov kolaps.
To je dovelo do daljnje koncentracije bogatstva u rukama oligarhije koja se sastoji od osoba kao što su Musk i Jeff Bezos, tako da 800 milijardera sada posjeduje ukupno bogatstvo od 6,2 trilijuna dolara.
Ali kao rezultat tih procesa, SAD je postao najzaduženija zemlja u povijesti, s gotovo 36 trilijuna dolara duga. Danas se jedan od svakih sedam dolara državne potrošnje izdvaja za servisiranje kamata na prošle dugove.
Ovo je sustav koji ne samo da ide u krizu, on je već u njoj. Jedan od najvažnijih uvida historijsko materijalističke metode marksizma jest da u krizi, dvije osnovne klase u društvu – kapitalistička klasa i radnička klasa – djeluju u skladu sa svojim temeljnim društvenim interesima.
Kapitalistička klasa, predvođena grabežljivom financijskom oligarhijom, djeluje u skladu sa svojim najdubljim potrebama. Moraju se ukinuti sva ograničenja u njihovim operacijama. Mora se otvoriti put neobuzdanom napadu na radničku klasu, tako da nesputani financijski kapital može slobodno nastaviti svoju nemilosrdnu težnju za akumulacijom profita, bez obzira na cijenu za čovječanstvo.
Bez obzira na svoje iluzije ili nesporazume o Trumpu i njegovoj demagoškoj retorici, radnička će klasa neizbježno biti natjerana u borbu protiv njegova režima. Također će biti prisiljena braniti svoje temeljne materijalne interese.
Ali postoji temeljna razlika. Dok vladajuća oligarhija može donekle pustiti tržište da razmišlja umjesto nje, radnička klasa i prije svega njezina avangarda, uključujući mlade, moraju razviti visok stupanj političke svijesti i razumijevanja kako bi porazili napade protiv nje.
To se razumijevanje može razviti samo asimilacijom temeljnih zakona kapitalizma i njihovim izražavanjem u političkoj nadgradnji. To znači pažljivo proučavanje analize izbornog ishoda napravljene na World Socialist Web Site i potom donošenje odluke o pridruživanju i izgradnji svjetske stranke socijalističke revolucije, Međunarodnog odbora Četvrte Internacionale.